RIJEČI SU ORUŽJE

 

23.

Pjesnik Enes Kišević je u više navrata bio u Brodu. Pri jedno od tih gostovanja pročitao je pjesmu koja se može čitati i s kraja i s početka. Tako sam i ja nešto kombinirao sa ovim tekstom. Zapravo sam se, kao i uvijek, šalio i igrao riječima. A riječi su velika stvar. Možda se ne bi smjelo baš ni igrati previše sa riječima. Riječi su oružje.

Oni stariji se dobro sjećaju kako je u Jugoslaviji standardiziran jezik, najviše uz pomoć medija i škole. I u tome se uspijevalo. Navešću jedan osobni primjer: upotreba riječi dobrovoljno-dragovoljno. Makar kod nas u Svilaju uvriježilo se bilo govoriti dobrovoljno (dobrovoljni davaoci krvi, dobrovoljni odlazak u JNA...) . I moja mama je govorila dobrovoljno. '92 vraćam se iz jedne opasne ratne situacije, a bila se raširila lažna informacija po selu da nismo prošli dobro, i moja mama je bila izvan sebe, išla je po selu, po štabovima i komandama pitjući gdje sam. Kad sam došao kući ona kaže: ti si išao dragovoljno. Prvi put sam čuo da izgovara riječ dragovoljno. Možda ju je po prvi put upotrijebila nakon 1945. kada joj je izginula i pobijena skoro sva muška familija. 

I koliko još situacija bi se moglo analizirati. Pogotovo je interesantno polje humora, šala i sličnog preko čega se mijenjaju cijele jezične strukture. A kad malo pomalo izmijenjaš jezik, onda izmijenjaš i običaje, i u biti cijelo tkivo čovječanstva se preobražava. Zamislite svadbene običaje i uopće sve vrste slavljenja u što su se preobrazile od izvorne forme. I ponavljam da je riječ oružje koje djeluje a nitko ne zna gdje. Prepričaću ovdje jednu zgodu (koju sam čuo a ne znam točan izvor): jedna žena dođe na ispovijed i svećenik joj za pokoru naredi da se vrati kod njega sa jednom živom kokoši. Kada se vratila on joj reče: idi sada i pokupi sve perje što je kokoš izgubila dok si je nosila ovamo, na što žena reče da je to nemoguće jer ih je vjetar raznio tko zna gdje. Ispovjednik joj reče da je tako i sa riječima koje je sijala ogovarajući, šaleći se, lažima….

THE EDEN

(k raju)

proteče život

kap po kap

zadnja

kapak

netko ko popije

trista litara zraka sunca

mora se pobojati

devedeset jednog umiranja

netko ko zna 

matematiku

zna

i piti

i sunce

i umiranje privesti ka raju

a ne zna

pomilovati štene

zna suditi

pij i pišaj

imaš pišku

kap po kap

proteče život

(raju k)

EDEN THE